Obznanio
sam na ovom blogu pre oko godinu dana da je u Crnoj Gori izašao regionalni mega-časopis (veliki format, na 300-ak strana) posvećen svim oblicima
FANTASTIKE, pa time, nešto malo, skromno, i HORORU.
Časopis se
zove ATHANATIK (naslov koji mene
uvek neodoljivo tera da pevušim: ATHA-THANATIK, ATHA-THANATIK, ATHA-THANATIK,
INTER-GALACTIC…). U njegovom prvom broju bio je objavljen moj stručni rad, „Problemi poetike Stivena Kinga“.
Šta je sve
još bilo u njemu – a bilo je svašta zanimljivo – čitajte OVDE.
E, a baš
ovih dana iz štampe je izašao i drugi
broj i, suprajz, i u njemu imate jedan
moj stručni rad: do sada je bio objavljen u Hrvatskoj, u jednom akademskom zborniku,
ali u Srbiji još nije. Naslov mu je STRAVA ILI UŽAS: LAŽNA DILEMA?
O čemu je
taj rad? Evo, ukratko.
Sažetak:
Učestala
distinkcija u horor književnosti neretko predstavlja stravu
(eng.
terror) i užas (eng. horror) kao različite žanrove. Ona je
utemeljena je na određenju strave i užasa kao dve nepomirljive suprotnosti kod
spisateljice gotskih romana En Redklif, u eseju „O natprirodnom u poeziji“,
prema kojem strava „uvećava dušu i budi joj odlike sve do najvišeg nivoa
života“, dok ih užas „sužava, smrzava i gotovo uništava.“ Suprotstavljene
„krajnosti“ strave i užasa sažeto su prikazane kroz tabelu čija analiza implicira
čitav niz izvedenih dihotomija. Rad problematizuje ove dihotomije ukazujući na
specifičnost umetničkim delom potaknute emocije koju je filozof Noel Kerol nazvao „umetnička
strava“, a naročito se oslanja na integracionističko određenje emocije koju Džulijan
Hanič naziva „Angst-Lust”,
ili prijatni strah. Razvijajući Haničevo određenje, rad postavlja hipotezu da je poetika horor žanra
zasnovana na izazivanju emocije prijatnog straha kroz stalnu tenziju
između strave i užasa, sugestije i pokazivanja. Dokazi da se radi o jednoj
emociji širokog dijapazona nalaze se u primerima iz klasičnih priča E. A. Poa i M. R. Džejmsa. Rad
pokazuje da ne postoji inherentna vrednosna pretpostavka sadržana u jednoj ili
drugoj krajnosti prijatnog straha
i da su vrhunski umetnici strave i užasa sa podjednakim umećem baratali i
jednim i drugim oblikom horora.
Ključne
reči: strava, užas, žanr, „art-horror“, „Angst-Lust”
A sada, da
vidimo šta još ima u novom broju. Prenosim vest sa ART-ANIME (najboljeg i
najpouzdanijeg domaćeg sajta o fantastici), koji pak prenosi delove iz
crnogorskih medija.
Objavljen je novi
dvobroj časopisa ATHANATIK
Nakon što je prošle godine
ugledao svetlost dana, pre nekoliko dana iz štampe je izašao drugi
dvobroj Athanatika, prvog časopisa za fantastiku u književnosti i
umetnosti u Crnoj Gori – javljaju Vijesti.me.
„Athanatik je već postao
prepoznatljiv časopis u Crnoj Gori i regionu koji privlači pažnju velikog broja
čitalaca i kulturnih centara spremnih da promovišu našu publikaciju. Drago mi
je što smo nakon predstavljanja prvog broja dobili poverenje eminentnih autora
i teoretičara žanra fantastike, čemu svedoči drugi broj Athanatika, koji smo
obogatili novim sadržajem. Zahvaljujući radu Vasilija Savovića, koji
je analizirao upliv epske fantastike u popularnu muziku, otvorili smo prostor
za novi segment časopisa koji smo nazvali Epska muzika“, kazala je za Vijesti dr Marijana Terić,
glavna i odgovorna urednica časopisa, ali i glavni krivac što je Crna Gora
„prvi put dobila ključeve podzemnih dvorana fantastike“ odakle je lakše
„posmatrati svet satkan od snova“.
Prema njenim rečima, drugim
brojem luksuznog časopisa, potvrdili su da je fantastička književnost u Crnoj
Gori dobila na značaju, kao i da je sve više onih koje ova vrsta literarnog
stvaralaštva privlači.
„Posebno me raduje činjenica
što smo pomerili granice naše zemlje i povezali se sa najvećim majstorima ove
vrste umetnosti u svetu. Izdvojila bih radove Villijama Simpsona iz
Holivuda, Endrjua Skota iz Španije, Fione Sampson iz
Ujedinjenog Kraljevstva, ilustracije engleskog strip velikana Dejva Mekina,
koji je ilustrovao naslovnice knjiga Reja Bredberija. Ne umanjujemo
značaj autora i strip umetnika sa naših prostora, ali zahvaljujući pomenutim
velikanima, fantastika Crne Gore dobija međunarodni značaj u svetu“, istakla je
Terić.
Časopis je sastavljen iz više
segmenata: Proza, Poezija, Iz ugla nauke i kritike, Prevodi, Intervjui, Likovna
umjetnost, Strip, Epska muzika, Filmska kritika i In
memoriam.
Stranice Athanatika,
„časopisa koji produžava život u izmaštanom svetu tajanstvenih predela“, kako
ga nazva Terić, otvara najstarije književno delo Ep o Gilgamešu.
„Budući da smisao našeg života
nije u nalaženju, nego u traženju, usudili smo se da, poput drevnih pustolova,
tražimo neotkriveno blago dalekih krajeva. Kao rezultat našeg kolumbovskog
puta, čitaocima donosimo novi, tematski bogatiji i raznovrsniji sadržaj
časopisa… Prvi crnogorski časopis je i ovog puta obuhvatio najznačajnija
domaća, regionalna i svetska ostvarenja na polju fantazija, horora, naučne i
epske fantastike, čime će crnogorski čitaoci biti upoznati sa savremenim
tokovima fantastičke literature, reprezentativnim autorima i kritičarima ovog
žanra i upoznati se sa dostignućima fantastike u stripu i filmskoj industriji“,
poručila je glavna i odgovorna urednica Athanatika.
Redakciju časopisa čine prof.
dr Budimir Aleksić (Nikšić), Adnadin Jašarević (Zenica),
prof. emeritus dr Sava Damjanov (Novi Sad), akademik Vlada
Urošević (Skoplje), prof. dr Lidija Kapuševska Drakulevska (Skoplje),
prof. dr Pavao Pavličić (Zagreb), akademik Goran Tribuson (Zagreb),
dr hab. Dejan Ajdačić (Gdanjsk), dok je stručna saradnica mr Natalija
Đaletić.
I ovoga puta za naslovnicu
časopisa bio je zadužen grafički dizajner Ivan Cakić, kome je Crvena
stijena bila inspiracija za dizajn i pesmu na koricama Athanatika, dok je
tehnički urednik Krešimir Rezo.
Izdavač Athanatika, koji
je finansijski potpomognut od strane Ministarstva kulture i medija i Narodne biblioteke
„Radosav Ljumović“, je izdavačka kuća
Ouroboros.
SADRŽAJ
RIJEČ UREDNIKA
REDAKCIJA ČASOPISA
EP O GILGAMEŠU
Prevod: Žarko Milenić
PROZA
PRSTI / LJUBAVNIK
/ SF / GLUMICA
Aleksandar ĆUKOVIĆ
ŠETAČ SNOVIMA
Adnadin JAŠAREVIĆ
ULIKS / LORD
Milisav POPOVIĆ
UKLETO ŠIPRAŽJE
Željka MIRKOVIĆ
GRAD UKLETIH
Andrija PETKOVIĆ
ODLAZAK
Rusmin NIKOČEVIĆ
OTMICA EUROPE
Mitko MADŽUNKOV
TRI FANTASTIČNE
PRIČICE
Aleksandar PROKOPIEV
SAN ANDRIJE
GAVROVA
Božidar ZEJAK
DRIJADIN
Tamara LUJAK
BEZ IMENA
Alma ZORNIĆ
POEZIJA
SONETNI VIJENAC SA
AKROSTIHOM MAG RED BREDBERI
Milan DRAŠKOVIĆ
IZ UGLA NAUKE I
KRITIKE
FANTASTIKA I
ČUDESNO
Vlada UROŠEVIĆ
ONTOLOŠKI ASPEKT U
UTOPIJSKIM I NEGATIVNO UTOPIJSKIM DJELIMA SF ŽANRA
Ferid MUHIĆ
STRAVA ILI UŽAS:
LAŽNA DILEMA?
Dejan OGNJANOVIĆ
ŽIVOTINJSKI SVIJET
KAO IZVOR FANTASTIČNIH MOTIVA U ROMANIMA ZA DJECU ČEDA VUKOVIĆA
Budimir ALEKSIĆ
MOZAIK NALIČJA
ŽIVOTA
Božidar ZEJAK
BOSANSKA
FANTASTIKA NA BESPUĆIMA SOC-REALIZMA
Adnadin JAŠAREVIĆ
PREVOĐENJE KAO
USUD
Goran SKROBONJA
THE NARRATIVE OF
ARTHUR GORDON PYM OF NANTUCKER, AVANTURE ARTURA GORDONA PIMA
Tihomir JOVANOVIĆ
GAVRAN
Adnadin JAŠAREVIĆ
BOŽIDAR ZEJAK,
HRONIČAR ČUDESNOG SVIJETA VRANEŠKE DOLINE / FANTAZIJA O TRAGICI I HEROICI ISPOD
BARIČKOG NEBA
Dragan B. PEROVIĆ
ANALIZA PJESME
PETRA II PETROVIĆA NJEGOŠA
Vladimir KARADŽIĆ
SVIJET POMJERENE
REALNOSTI LET U KOSMIČKE VISINE ILI TRAGANJE ZA SUŠTINOM BIĆA
Marijana TERIĆ
PREVODI
NIKOLA ĐUKIĆ
William SIMPSON /
STRIPSKA UMJETNOST I UTICAJ BOGOVA
Andrew SCOTT /
GRASPING ECHOES / LOVEĆI ODJEKE
FIONA SAMPSON /
FRANKENŠTAJN, ILMARINEN I DEDAL: KROZ LAVIRINT OD MITA DO NAUČNE FANTASTIKE
INTERVJU
KAD PIŠETE, MORATE
ZABORAVITI NA SVA PRAVILA
Vlada Urošević
U UMETNOSTI SI
JEDINO I ISTINSKI SLOBODAN DA BUDEŠ ONO ŠTO JESI
Tatjana MILIVOJČEVIĆ
„NOVO SJEME“
MARIJA ŠKORINA – AUTOROVA PERCEPCIJA STVARNOSTI
Julijana KARADŽIĆ
STRIP
Dave McKEAN
Filip ANDRONIK
Iztok SITAR
Adnadin JAŠAREVIĆ
EPSKA MUZIKA
ROK MUZIKA I EPSKA
FANTASTIKA
Vasilije SAVOVIĆ
LIKOVNA UMJETNOST
NOJEVA BARKA
MILOSTI
Alicia Susana
VARELA
(NAD)REALIZAM DARKA ĐUROVIĆA – OD FANTASTIKE DO MISTIKE
Nikolina ĐUROVIĆ
Damir PAVIĆ SEPTIC
FILMSKA KRITIKA
CRIMES OF THE
FUTURE
Mario RADIŠIĆ
THE NORTHMAN
Mario Radišić
UPGRADE (2018):
PITANJE UTOPIJE KOJA RAĐA DISTOPIJU
Amar MULABEGOVIĆ
IN MEMORIAM
BLAGOJE VUJISIĆ:
ČOVJEK NAD LJUDIMA
Marijana TERIĆ
REČ-DVE O DVA
SUSRETA S BLAGOJEM VUJISIĆEM
Božidar ZEJAK
NE ODLAZI ONAJ
KOJI OSTAJE U SRCIMA SVOJIH NAJMILIJIH
Wanda VUJISIĆ
***
Kako nabaviti ovo?
Možda piše na sajtu! Come to
Daddy: https://ouroboros5.godaddysites.com/
P.S. Znam
da izgarate za davno najavljenim NAJAVAMA horor aktivnosti.
Avaj,
potcenio sam sporost odgovora od agenata i zastupnika autorskih prava. Neke od
njih čekamo bukvalno MESECIMA da aminuju naše ponude… Radimo druge stvari u međuvremenu, i ono što je dogovoreno, koliko je moguće, ali... zavisimo i od drugih.
I ja sam
nestrpljiv da sa vama podelim ono što se sprema – a sprema se i VIŠE i BOLJE
nego što očekujete! – ali, prosto, ne mogu vam najavljivati zeca dok je još u
šumi, pa da me onda posle proganjaju opsesivno-kompulzivne osobe sa svojim: „Aly
obyćao si! Aly najavyo si!“ Ništa ne najavljujem dok se mastilo na ugovorima ne
osuši, sem ovoga: za prve naredne dve knjige iz edicije „Poetika strave“
pretplata se raspisuje u prvoj polovini aprila (jedna od njih je Ejkman, NESMIRENA PRAŠINA), a da vam
ublažim duševnu bol zbog dugog čekanja na ove knjige, valjda se neću pokajati
što ću vam nagovestiti da ćemo ove godine MOŽDA u toj ediciji objaviti ŠEST, a
ne kao do sada četiri naslova…
Ali, o tome, nadam se, uskoro…